Mosorski gušter: Dinarolacerta mosorensis

Biosistematska pripadnost

Regnum/Carstvo: Animalia Linnaeus, 1758 -životinje
Phylum/Filum: Chordata Haeckel, 1874 - hordati
Subphylum/Potfilum: Vertebrata Lamarck, 1801 - kičmenjaci
Classis/Klasa: Reptilia Laurenti, 1768 – gmizavci

Ordo/Red: Squamata Oppel, 1811 - ljuskaši
Familia/Porodica: Lacertidae Oppel, 1811 - gušteri
Genus/Rod: Dinarolacerta Arnold, Arribas, & Carranza, 2007 – zidni gušter

Species/Vrsta: Dinarolacerta mosorensis Kolombatović, 1886 – mosorski gušter

Sinonimi: Lacerta mosorensis, Archaeolacerta mosorensis


Rasprostranjenost

Ova vrsta se nalazi u južnom Dinarskom planinskom pojasu južne Bosne i Hercegovine, južne primorske Hrvatske, i Crne Gore. Moguće je da je prisutan na sjeveru Albanije, ali su potrebna dodatna terenska istraživanja da bi se to potvrdilo. Javlja se od 450 do 1.900 m n.v.


Opis vrste

Mosorski gušter je karakteristično dorzo-ventralno spljošteni gušter s dugom glavom i dugim vitkim repom. Adulti dužine do 7 cm od njuške do kloake, dok je rep 1,7 do 2,3 puta duži od tijela. Donja površina je pomalo sjajna i smeđe je, sivkasto smeđe ili maslinasto smeđe boje s tamnijim pjegama. Bočne strane su obično tamnije boje od leđa i mrlje mogu biti ograničene na srednji dio dorzalnog područja. Bokovi su tamniji u donjem dijelu tijela. U nekim populacijama mogu se pojaviti uniformno obojene jedinke. Trbuh nema nikakvih tačaka, ponekad može biti bijel ili siv, ali uglavnom tamno žut ili narandžast kod odraslih jedinki. Mlade jedinke imaju blijede trbuhe i ponekad plavkaste repove. Prepoznatljivi su po dvije postnazalne pločice i šest pari nazalnih pločica.


Stanište

Mosorski gušter pretežno naseljava kamenita, montana područja otvorenog krša. Iako preferira suha, krševita, brdska staništa, u usporedbi sa šiljoglavim gušterom, slabiji je penjač i voli nešto vlažnija, manje osunčana mjesta.


Životni ciklus

Ženke mosorskog guštera jednom godišnje polože jednu gomilu od oko četiri do osam jaja. Jaja se zadržavaju u ženki oko pet sedmica nakon parenja, a izležu oko dvije ipo sedmice kasnije. Mladunci su duži od 3 cm i imaju vrlo duge repove.


Ugroženost i zaštita

Ova vrsta je navedena kao ranjiva (Vulnerable-VU) na IUCN-ovoj Crvenoj listi ugroženih vrsta. Njene populacije su fragmentirane, područje njenog rasprostranjenja se smanjuje i kvaliteta njihovog staništa opada. Direktni pritisci na ovu vrstu su gubitak adekvatnih staništa zbog sječe šuma, uključujući i sječu unutar zaštićenih područja. Sakupljanje životinja za trgovinu kućnim ljubimcima bila je prijetnja u prošlosti, a postoji mogućnost da se nastavlja neka manja ilegalna trgovina.

Također, navedena je u Annex-u III Bernske konvencije i zaštićena je nacionalnim legislativama u nekim zemljama. Prisutna je u brojnim zaštićenim područjima.


Autor teksta: Emina Sarač-Mehić, Msc


Citat: BHHU-ATRA (2020). Mosorski gušter: Dinarolacerta mosorensis. <http://bhhuatra.com> Bosansko-Hercegovačko Herpetološko Udruženje Atra. Preuzeto:

Literatura

  • Arnold, N. & Ovenden, D. (2002). A Field Guide to the Reptiles and Amphibians of Britain and Europe. Glasgow: Harper Collins.
  • Crnobrnja Isailovic J., Ajtic A., & Vogrin M. (2009). Dinarolacerta mosorensisThe IUCN Red List of Threatened Species 2009: e.T61526A12504486. Downloaded on 11 February 2020.
  • Lelo, S., Zimić, A., & Šunje, E. (2016). Crvena lista gmizavaca (Chordata: Vertebrata: Reptilia) Federacije
  • Bosne i Hercegovine. Prilozi fauni Bosne i Hercegovine, 12, 31-42.
  • Lelo, S., & Zimić, A. (2020). Herpetologija sa posebnim osvrtom na herpetofaunu Bosne i Hercegovine. Udruženje za inventarizaciju i zaštitu životinja, Ilijaš, Sarajevo.
  • The Reptile Database (2020). http://reptile-database.reptari um.cz/

Top