Kravosas: Elaphe quatuorlineata

Biosistematska pripadnost

Regnum/Carstvo: Animalia Linnaeus, 1758 – životinje
Phylum/Filum: Chordata Haeckel, 1874 – hordati
Subphylum/Potfilum: Vertebrata Lamarck, 1801 – kičmenjaci
Superclassis/Natklasa: Gnathostomata Gegenbaur, 1874 – čeljousti
Classis/Klasa: Reptilia Laurenti, 1768 – gmizavci
Subclassis/Potklasa: Lepidosauria Haeckel, 1866
Ordo/Red: Squamata Oppel, 1811 – ljuskaši
Familia/Porodica: Colubridae Oppel, 1811 – smukovi
Subfamilia/Potporodica: Colubrinae Oppel, 1811
Genus/Rod: Elaphe Fitzinger, 1832
Species/Vrsta: Elaphe quatuorlineata (Lacepede, 1789) – kravosas, četveroprugi smuk
Neki sinonimi (35+): Coluber quatuorlineatus Lacépède, 1789, Elaphis quadrilineatus Bonaparte, 1839, Elaphis quaterradiatus A.M.C. Duméril & Bibron, 1854

Nominalna podvrsta E. q. quatuorlineata naseljava kopneni dio Europe (pa tako i BiH), ali je opisano nekoliko podvrsta okarakterisanih manjom dužinom adulta (oko 120cm) i javljanja adultnih markera pri 60cm dužine na nekim otocima u Egejskom moru. Podvrste podržane genetičkim analizama su E. q. scyrensis i E. q. muenteri , dok za potencijalnu podvrstu E. q. parensis još uvijek nema dovoljno dokaza pa se smatra da pripada E. q. muenteri. Elaphe quatuorlineata sauromates je podignuta na nivo vrste (sada E. sauromates) i odvojena od E. quatuorlineata na osnovu velike genetičke divergencije i jasnih morfoloških razlika.


Rasprostranjenje

Areal kravosasa obuhvata mediranske i submediteranske dijelove Italije i cijele istočne jadranske obale. Prema jugu Balkana se širi prema istoku i nalazimo je u Albaniji, južnoj Srbiji, Makedoniji, većini Grčke i jugu Bugarske. U Bosni i Hercegovini je rijetka, prisutna je u cijeloj Hercegovini, a najsjeverniji nalaz je sa Rujišta (Šunje et al., 2014).


Stanište

Naseljava (relativno vlažne) mediteranske biotope, obično sa bogatom vegetacijom kao što su livade sa bujnim žbunjem, rubove otvorenih listopadnih šuma, suhozide i rubove močvara i jezera sa bogatom grmovitom vegetacijom. Preferira niše nadmorske visine do 900m, ali je nalazimo na nadmorskim visinama do 2500m n.v. na jugu areala. Na otocima žive na manje vlažnim staništima sa manje vegetacije. Ne boje se vode te jako često prelaze velike udaljenosti do kopna ili drugih otoka plivajući ili pomoću morskih struja.


Opis vrste

Kravosas je najduža europska zmija sa jedinkama koje mogu prelaziti dužinu od 250 cm. Ipak, većina jedinki je do 150cm dužine. Osim što je duga, teška je i široka. Glava je jasno odvojena od tijela. Odrasle jedinke imaju sivu, maslonastozelenu ili bež kao osnovnu boju koja je na leđima tamnija. Duž cijelog tijela ima četiri crne pruge po čemu je dobila ime – “quatourlineata” tj. četveroprugi smuk koje se završavaju u blizini kloake tj. početka repa. Od kraja usta do oka ima crnu prugu. Juvenilne jedinke se znatno razlikuju od odraslih. Uzorak na leđima nisu pruge nego nepravilne crne ili tamnosive mrlje, dok je osnovna boja siva. Subadulti imaju prelazni oblik ovih markera. Mlade jedinke kravosasa se na prvi pogled mogu lako zamijeniti za crnokrpicu, ali su razlike u obliku glave, boji očiju i obliku zjenica lako uočljive. Krljušti su grebenaste pa je ova zmija dobar penjač, a na drveće se penje u potrazi za gnijezdima ptica. Obično su aktivne danju, a za vrijeme vrelih ljetnih dana je pojačana aktivnost za vrijeme sumraka. Ovo je spora, neotrovna i mirna zmija koja je bezopasna za čovjeka. Čak i kada se njome rukuje rijetko pribjegava napadu, siktanju i ujedanju. Sobzirom na to da nije otrovnica, plijen ubija davljenjem. Hrane se malim sisarima, u prvom redu glodarima, pticama, njihovim jajima. Juvenilni kravosasi se češće hrane gušterima nego adulti.


Životni ciklus

Aktivne su od marta do oktobra. Brloge glodara, rupe u zemlji i kršu, ispod dasaka ili kamenja koriste kao sklonište za vrijeme zime. Na jednom mjestu često brumira* 4-7 kravosasa. Ubrzo nakon rasta temperature, od aprila do maja, slijedi parenje. Mužjaci se udvaraju ženkama tako što ih grizu za vrat. Gestacija traje oko dva mjeseca, jaja polažu ljeti, a mladunci se izvaljuju iz jaja za 40-60 dana tj. do početka jeseni. Polažu 3-18 jaja, a generacijsko vrijeme je 4-5 godina.

* Zimski san zmija se zove brumacija, tokom njega one ulaze u stanje trajnog mirovanja i povremeno se mogu buditi.

Ugroženost i zaštita

Kravosas je zaštićen međunarodnim propisima: Bernskom konvencijom – Appendix i Direktivom o staništima EU – Annex IV. Prema IUCN-u ima status gotovo ugrožene vrste (NT) jer je rijetka, sa fragmentiranim staništem i opadajućim trendom brojnosti. U Bosni i Hercegovini je trebamo smatrati rizičnom (VU) vrstom. Prijeti joj gubitak staništa usljed njegve konverzije zbog prenamjene zemljišta, ali i progon od strane ljudi zbog neutemeljenih narodnih vjerovanja.


Autor teksta: Tina Anić


Citat: BHHU-ATRA (2020). Kravosas: Elaphe quatuorlineata. <http://bhhuatra.com> Bosansko-Hercegovačko Herpetološko Udruženje Atra. Preuzeto: <umetnuti datum>

Literatura

  • Arnold N. & Ovenden D. (2004). Reptiles and amphibians of Britain and Europe - Field Guide. Collins.
  • Lelo, S., Zimić, A., & Šunje, E. (2017). Crvena lista gmizavaca (Chordata, Vertebrata, Reptilia) Federacije Bosne i Hercegovine. Prilozi fauni Bosne i Hercegovine12, 31- 42.
  • Lelo, S. & Zimić, A. (2020). Herpetologija sa posebnim osvrtom na herpetofaunu Bosne i Hercegovine. Udruženje za inventarizaciju i zaštitu životinja, Ilijaš, Sarajevo.
  • Speybroeck, J., Beukema, W. Bok, B., & Van Der Voort, J. (2016). Field Guide to the Amphibians and Reptiles of Britain and Europe. Bloomsbury Publishing, London, UK.
  • Šunje, E., Zimić, A., Stjepanović, B., Jusić, B., Čengić, M., Bradarić, M., & Saudin, M. (2014). Biodiversity of batrachofauna and herpetofauna of Prenj and Čvrsnica Mts. (Bosnia and Herzegovina). Hyla, 2014(2), 4-19.
  • Thanou, E., Kornilos, P., Lymberakis, P., & Leache, A.D. (2020). Genomic and mitochondrial evidence of ancient isolations and extreme introgression in the four-lined snake. Current Zoology, 66(1), 99-111.
  • Zimić, A., Čengić, M., Ćurić, A., Šunje, E., Jusić, B., Lelo, S., & Jelić, D. (2018). The checklist of reptile fauna (Chordata: Vertebrata: Reptilia) in Bosnia and Herzegovina [Revizija popisa faune gmizavaca (Chordata: Vertebrata: Reptilia) Bosne i Hercegovine]. Poster prezentacija. Drugi Balkanski Herpetološki Simpozij u okviru 13. Hrvatskog biološkog kongresa sa međunarodnim sudjelovanjem. Poreč, Hrvatska, 19.-23. septembar 2018. Knjiga sažetaka, p. 156.

Top